Oznake

, , , , ,

ENGLISH

Bula pape Inocenta VIII.

„ŽARKO ŽELEĆI“

Inocent, biskup, sluga slugu Božjih, na trajnu uspomenu

Žarko želeći i kako to iziskuje naša apostolska dužnost, da se katolička vjera naročito u ovo naše vrijeme posvuda širi i cvjeta, a svaka heretička opačina odagna daleko od zemalja vjernika, rado objavljujemo i iznova podjeljujemo ono, uz čiju će pomoć takva naša pobožna želja postići očekivani uspjeh, a revnost i održavanje vjere, nakon što sve zablude budu iskorijenjene našim djelovanjem kao motikom brižna radnika, jače se utisnuti u srca vjernika.

Upravo nedavno dočuli smo, uz silno negodovanje, da se u nekim krajevima gornje Njemačke, kao i u provincijama, gradovima, područjima, okruzima i biskupijama mainzkoj, kölnskoj, trierskoj, salzburškoj i bremenskoj, velik broj osoba obaju spolova, zaboravivši na svoje spasenje i zastranivši od katoličke vjere, odaje zabranjenom bludu s demonima inkubima i sukubima, te svojim čarolijama, čînima, zaklinjanjem i drugim kletim vračanjima (supersticijama) i umijećima, zločinima i nedjelima, ubijaju ljudsku djecu dok su još u majčinoj utrobi, kao i mlade životinje, uništavaju plodove zemlje, grožđe u vinogradima, voćke na stablima, pa muškarce i žene, tegleću marvu, ovce i ostalu sitnu stoku, nadalje, vinograde, voćnjake, livade, pašnjake, žito u klasu i ovršeno. Te hulje, nadalje, podvrgavaju i muče muškarce i žene, tegleću marvu, ovce i ostalu sitnu stoku, kao i druge životinje, užasnim unutarnjim i vanjskim bolovima i mukama, te  sprječavaju muškarce da oplođuju, a žene da ne mogu začeti, muževe da ne mogu vršiti bračne čîne sa ženama, a žene da to ne mogu s muževima. Ponad svega, bogohulno se odriču vjere koju su primili na svetom krštenju, te potaknuti od neprijatelja ljudskoga roda, ne uzmiču od činjenja i izvršenja najgnusnijih opačina i najprljavijih prijestupa na opasnost svoje duše, na uvredu božanskog Veličanstva i na poguban primjer i sablazan mnogih. Ljubljeni naši sinovi, Heinrich Institoris i Jakob Sprenger, profesori teologije i dominikanci, bili su apostolskim pismom izaslani, kao što su i sada, za inkvizitore heretičke opačine, i to prvi u spomenute krajeve gornje Njemačke, u koje se smatraju uključenima istospomenuti gradovi, okruzi, biskupije i druga takva mjesta, a drugi u neke krajeve uz Rajnu. Ipak, neki klerici i laici tih krajeva – precjenjujući se više no što bi trebali, stoga što u pismu kojim su bili izaslani nisu poimence i izričito navedene pokrajine, gradovi, biskupije, okruzi i druga mjesta, osobe u njima i prijestupi koje su izaslani istražiti – te se, dakle, osobe, ne stide uporno i drsko tvrditi da ti zločini nikako nisu prisutni u navedenim provincijama, i da stoga spomenuti inkvizitori nemaju pravo u provincijama, gradovima, biskupijama, okruzima i područjima izvršavati svoje dužnosti, i da im se ne smije dopustiti da kažnjavaju, zatvaraju i popravljaju zločince osuđene zbog tih gnusnih prijestupa i mnogih drugih izloženih zločina. Stoga u spomenutim provincijama, gradovima, biskupijama i okruzima, takvi prijestupi i zločini ostaju nekažnjeni, uz očitu opasnost propasti duša mnogih i gubitak vječnoga spasenja.

SUMMIS DESIDERANTES AFFECTIBUS

Mi, dakle, kako je to naša dužnost, žarko želeći ukloniti sve zapreke koje bi na bilo koji način mogle inkvizitorima ometati vršenje dužnosti, i prikladnim sredstvima spriječiti da zaraza heretičke opačine i drugih takvih zlodjela, ne širi svoj otrov na propast mnogih nevinih duša, na što nas najviše potiče naša vjerska gorljivost, pa da se ne bi dogodilo da spomenute provincije, gradovi, biskupije, okruzi i područja u tim krajevima gornje Njemačke, budu lišeni potpore inkvizicije, na temelju apostolske vlasti ovim pismom određujemo, da spomenuti inkvizitori imaju pravo ondje vršiti takvu inkvizitorsku službu, i da im se mora dopustiti da zbog navedenih prijestupa i zločina pravedno popravljaju, zatvaraju i kažnjavaju takve zločince, bez zapreka i smetnji, potpuno i u svemu jednako kao da su te pokrajine, gradovi, okruzi, područja, kao i osobe i njihovi prijestupi poimence i izričito navedeni u spomenutom pismu. Nadalje, poradi veće sigurnosti, protežući ovo pismo i izaslanstvo na navedene provincije, gradove, biskupije, okruge, područja, te na takve osobe i zločine, na temelju iste vlasti ovlašćujemo spomenute inkvizitore, da obojica ili jedan od njih, uzevši sa sobom našega ljubljenog sina Ivana Grempera, svećenika konstancijske biskupije, magistra nauka, njihova bilježnika ili bilo kojeg drugog javnog bilježnika, te da ga obojica ili jedan od njih, privremeno ovlasti na vršenje dužnosti inkvizicije u tim provincijama, gradovima, biskupijama, okruzima i područjima, protiv svake osobe ma kakvog dostojanstva, ugledna roda ili položaja, pa da one osobe koje ustanove krivima popravljaju, globe, zatvaraju i kažnjavaju, svakoga prema njihovoj krivnji i prijestupu. Nadalje, da u pojedinim župnim crkvama spomenutih provincija, vjernom narodu iznose i propovijedaju riječ Božju, koliko bude korisno i kako pronađu za shodno, i da u vršenju svoga zadatka slobodno i dopušteno poduzimaju na sličan način i sve druge preporučene i prikladne mjere. Našom najvišom vlašću iznova ih u cijelosti ovlašćujemo.

Apostolskim pismom također nalažemo našemu štovanom bratu, biskupu strasburškom, da on sâm ili preko drugoga, odnosno drugih, dade svečano proglasiti sadržaj naše bule, kada i koliko puta bude smatrao korisnim, ili kada ga to zakonito zamole spomenuti inkvizitori ili jedan od njih. Nadalje neka ne dopusti da im itko, na osnovu bilo koje vlasti, pravi u tome neprilike protivno sadržaju ovoga pisma, i da ih na bilo koji način ometa. Sve one koji bi ih ometali ili uznemirivali, protuslovili i opirali im se, sve takve buntovnike, bili oni ma kako uglednog položaja, roda i časti, isticali se oni visokim službama, plemstvom, ugledom i društvenim položajem i bili izuzeti ma kakvim privilegijem, neka ih obuzdaju izopćenjima, suspenzijama, interdiktima ili, prema svom nahođenju, još strašnijim kaznama, cenzurama i presudama, i to bez prava na priziv, pa i kada provode protiv njih zakonski postupak, neka na temelju našeg ovlaštenja koliko smatra neophodnim, jednom ili opetovano pooštri izrečene presude, pozivajući u pomoć i svjetovnu vlast.

Non obstantibus… Stoga neka ne bude dopušteno nikome… Drzne li se tkogod to učiniti, neka zna da će na sebe navući gnjev Svemogućega Boga i blaženih apostola Petra i Pavla.

Dano u Rimu, kod sv. Petra, godine od Utjelovljenja Gospodnjega 1484., dana 9. prosinca, prve godine našega pontifikata.

Oglasi