Oznake

, , ,

(24.1.1822.-30.8.1905.)

Bosanskohercegovački franjevac Grgo Martić svoj životni poziv nije ograničio samo na svećeničko djelovanje unutar samostanskih zidina već je aktivno sudjelovao na političkom, prosvjetnom i kulturnom području.

Rođen je u mjestu Rastovači blizu Posušja 24. siječnja 1822. godine. Školovanje započinje u Kreševu, a nastavlja u hrvatskim gradovima Požegi i Zagrebu – gdje studira filozofiju – te u mađarskom Székesfehérváru. Krajem 1844. postaje svećenikom i iduće tri godine provodi u Kreševu. Nakon toga odlazi u Žepče i naposljetku u Sarajevo, te tamo u svojstvu župnika djeluje do 1879. godine.

Svoj pedesetogodišnji prosvjetni rad započinje kao predavač u kreševskoj franjevačkoj obrazovnoj ustanovi. Osim podučavanja u školi, na prosvjetnom je području bio vrlo aktivan i kao autor udžbenika, te tursko-hrvatsko-srpskog rječnika, koji zbog određenih okolnosti nikada nije objavljen. Istovremeno je puno truda uložio i u sakupljanje narodnih pjesama i njihovo objavljivanje u zbirci izdanoj 1858. u Osijeku pod jedinstvenim naslovom Narodne pjesme bosanske i hercegovačke.

GRGO MARTIĆ

Martić je, osim kolekcionarstva, bio i izuzetno plodonosan autor pa je tako po uzoru na Ivana Mažuranića napisao zbirku epova koja je 1893. uobličena u knjigu pod nazivom Osvetnici. To je ujedno i najznačajnije njegovo djelo, a osim pjesama i epova pisao je i autobiografske putopise te memoare.

Fra Grgo Martić bio je istinski pristaša Ilirskoga pokreta i preporoditeljskih ideja Iliraca općenito. Godine 1856., dok je službovao kao sarajevski župnik, promoviran je u zastupnika svoje franjevačke provincije za odnose i veze s turskim konzularnim vlastima. Kao dobar poznavatelj prilika političke naravi bio je predvodnik onih koji su se izričito protivili tadašnjim težnjama da se Bosna i Hercegovina pripoji Srbiji te se zalagao za zadržavanje austro-ugarske vladarske ingerencije nad njenim prostorom. Kako je bio promicatelj Ilirskoga pokreta i njegov gorljivi pristaša, jedan je od rijetkih preporoditelja Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihov istinski predstavnik. Martić se, naime, nije zalagao samo za interese franjevaca nego i za kompletan katolički korpus u toj zemlji, ali i za svakoga žitelja ponaosob, bez obzira na njegovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Grgo Martić većinu je svoga života proveo u Kreševu gdje je i umro 30. kolovoza 1905. godine, a svojim je književnim, prosvjetnim, političkim i prosvjetiteljskim djelovanjem ostavio zamjetan i neizbrisiv trag u bosanskohercegovačkoj, ali i u hrvatskoj povijesti.

Oglasi