Oznake

, , , , , ,

(24.1.1712.-17.8.1786.)

Godina 1740. s pravom je prozvana sudbonosnom godinom europske povijesti. Te su godine, naime, na tri europska prijestolja zabilježene promjene. Prvo je umro Fridrik Vilim I., pruski kralj, a 20.10.1740. umire i Karlo VI. Habsburški. Početkom studenog iste godine na ruskom je prijestolju caricu Anu Ivanovu naslijedio malodobni Ivan, a njega Elizabeta, kći Petra Velikog. Karla VI. je na temelju Pragmatičke sankcije naslijedila njegova starija kći Marija Terezija, jer je Karlo VI. bio posljednji muški potomak habsburške kuće, dok na prusko prijestolje dolazi Fridrik II. Pruski, kasnije prozvan Veliki.

Fridrik II. rođen je 24.1.1712. Njegov otac Fridrik Vilim I. od sina je želio stvoriti snažnog vladara, pa se vojnička stega pruskog kralja potpuno suprotstavljala filozofskoj prirodi mladoga prijestolonasljednika, koji je bio zaljubljenik u znanost i umjetnost, te je zbog toga često dolazio u sukobe sa strogim ocem, a 1730. godine je čak pokušao pobjeći iz Prusije. Fridrik II. bio je iz dinastije Hohenzollern a majka mu je bila Sofija Dorotea Hannoverska. Također pod pritiskom oca morao se i oženiti; a supruga mu je bila Elizabeta od Braunschweig-Wolfenbüttel. Brak je bio sklopljen iz potpuno političkih razloga. Možda razlog leži u izjavi madame Pompadour, koja je rekla da Fridrika II. nikako ne može voljeti, jer on uopće ne mari za žene. Budući pruski kralj imao je brata Augusta Vilima i sestru Wilhelminu, uz koju je bio posebno vezan. Kada mu se sestra isto tako udala protiv svoje volje i otišla u Bavarsku, redovito su se nastavili dopisivati. Njihova pisma bila su puna čežnje, ljubavi, filozofskih razmišljanja o Božjem postojanju i rasprava o novim knjigama. Oca-tiranina, kako su ga zvali, rijetko su spominjali jednostavno zato što su ga prezirali. Naime, Fridrik Vilim I. cijeli je svoj život posvetio državi i stvaranju jake i respektabilne vojne sile, pa očito nije imao razumijevanja za djecu koja su imala neke druge afinitete u životu. Uz to bio je zadrti kalvinist, vrlo bogobojazan i fanatično štedljiv. Ukinuo je svu raskoš na dvoru i u državi, što baš nije bila karakteristika ostalih europskih vladara toga vremena, te je sve podredio vojsci. Zato je u povijesti i zapamćen kao “kralj vojnika”, ali kada je 31.5.1740. umro, sinu je ostavio pune državne blagajne i 200.000 odlično opremljenih i izvježbanih vojnika.

FRIDRIK II. PRUSKI VELIKI

Fridrik II. Pruski na prijestolje je stupio 1.6.1740. godine. Tada je imao 28 godina i bio je najobrazovaniji vladar u Europi. Tijekom svoje vladavine do savršenstva je razvio militarističku državu, a svoju naklonjenost francuskom prosvjetiteljstvu i kulturi pretvorio je u potpuno novi oblik apsolutne monarhije, tzv. “prosvijećeni apsolutizam”. Prva odluka koju je donio došavši na prijestolje bila je ukidanje mučenja.

Ubrzo je zaratio s Austrijom i za samo dva mjeseca uspio je osvojiti gotovo čitavu Šlesku. Taj čin mu Marija Terezija nikada nije zaboravila ni oprostila. U ratu protiv Fridrika II. na strani Austrije ratovalo je i nekoliko desetaka tisuća Hrvata, a posebno su se isticali Trenkovi panduri. Mora se naglasiti da je on bio posebno zadivljen hrabrošću hrvatskih vojnika i izuzetno ih je cijenio.

Fridrik II. Pruski nije bio samo vojskovođa već i veliki zaljubljenik u glazbu i filozofiju, a jedan od najboljih prijatelja bio mu je Voltaire. U pruskom kralju, svoga idola našli su ruski car Petar III. i Josip II. Habsburški.

Umro je 17.8.1786., a naslijedio ga je sin njegovog brata, Fridrik Vilim II.

 

Oglasi