Oznake

, ,

1.1.1527. Hrvatsko je plemstvo na saboru u Cetingradu izabralo Ferdinanda I. Habsburškog za hrvatsko-ugarskog kralja
1.1.1543. Nikola Zrinski postao je hrvatski ban
1.1.1711. Rođen je barun Franjo Trenk
1.1.1873. Rođena je Marija Jurić Zagorka
2.1.1776. Marija Terezija ukinula je torturu (mučenje)
3.1.106. Rođen je Marko Tulije Ciceron, najpoznatiji svjetski govornik i rimski senator
4.1.1757. Rođen je Tituš Brezovački, hrvatski komediograf i pjesnik; kajkavac, izraziti dramski talent, vjerno je prikazivao hrvatske političke prilike na prijelazu stoljeća
5.1.1524. Umro je Marko Marulić, hrvatski književnik iz Splita; pisao je na latinskom i na hrvatskom pjesnička djela i spise nadahnute vjerskim temama i političkim prilikama. Najveći mu je pjesnički domet u spjevu Judita, pisano čakavskim dvanaestercem
5.1.1589. Umrla je Katarina Medici, francuska kraljica, kći Lorenza II. Medicija i žena francuskog kralja Henrika II.; kao regentkinja mlađega sina Karla IX. za vjerskih ratova organizirala je pokolj hugenota 1572.
5.1.1858. Umro je Joseph Radetzky, austrijski vojskovođa (umro je u Milanu)
6.1.1066. Za engleskog je kralja okrunjen Harold II. (oko 1022.-1066.), posljednji engleski kralj anglosaksonskoga podrijetla; porazio je Harolda III., a poginuo je kod Hastingsa u borbi s normandijskim vojvodom Vilimom Osvajačem
6.1.1527. Slavonsko je plemstvo na saboru u Dubravi kod Čazme za hrvatsko-ugarskog kralja izabralo Ivana Zapolju
6.1.1412. Rođena je Jeanne d’Arc, Ivana Orleanska, francuska nacionalna junakinja, rodom seljanka (kmetica). Godine 1429. oslobodila je, uz pomoć 800 vojnika, grad Orleans engleske opsade, što je dovelo do prekretnice u Stogodišnjem ratu
7.1.1502. Rođen je Ugo Buoncompagno, kasnije papa Grgur XII., koji je između ostaloga reformirao kalendar, pa je po njemu i nazvan gregorijanskim
7.1.1652. Rođen je hrvatski pisac, povjesničar i leksikograf Pavao Ritter Vitezović. Napravio je više crteža i bakroreza za Valvazarevu Topografiju vojvodine Kranjske i oko 60 djela tj. veduta hrvatskih gradova. Vitezović je autor Croatia rediviva, djela u kojemu je govorio o povezanosti Južnih Slavena
8.1.1324. Umro je najpoznatiji srednjovjekovni putnik Marko Polo
9.1.1317. Filip V. Visoki okrunjen je za francuskog kralja
9.1.1589. Rođen je Ivan Gundulić (Đivo), hrvatski pjesnik i dramatičar iz Dubrovnika; vlastelin, odgojen u duhu katoličke protureformacije. Stvaralačka snaga te bogatstvo i blještavilo izraza čini Gundulića najvećim hrvatskim baroknim pjesnikom
9.1.1873. Umro je Charles Louis Napoleon III. Bonaparte, francuski car; 1848. izabran za predsjednika republike; 1851. izveo državni udar, a 1852. proglašen carem. Zarobljen u francusko-pruskom ratu; 4.9.1870.
10.1.49.pr. K. Julije Cezar izrekao je znamenitu rečenicu Alea iacta est (Kocka je bačena) i prešao rijeku Rubikon. Time je počeo rat s pristašama Gaja Pompeja.
10.1.1821. U Ljubljani je počeo treći kongres Svete alijanse . Trajao je do 22.5.1821. Na njemu su sudjelovali austrijski car Franjo I. s knezom Metternichom, ruski car Aleksandar I., napuljski kralj Ferdinand, modenski vojvoda Franjo, te više od 500 predstavnika iz 10 europskih država.
11.1.1735. Umro je Nikola Petrović Njegoš, crnogorski vladika Danilo. Crnogorski vladika bio je od 1697.; do 1711. ratovao je s Turcima; 1714. nalazi se u izbjeglištvu u Boki; 1715. odlazi u Rusiju, a tražeći pomoć uspostavio je crnogorsko-ruske odnose. Bio je začetnik dinastije Petrovića
12.1.1519. Umro je Maksimilijan I. Habsburški, njemački kralj (1493.-1508.) i rimsko-njemački car od 1508. godine. Ujedinio je sve zemlje Habsburgovaca. Dinastičkim ženidbama učinio je Habsburgovce najmoćnijim monarsima Europe. Vodio je mnoge ratove. Bio je pisac i mecena.
12.1.1976. Umrla je Agatha Christie, engleska književnica koja je napisala niz detektivskih romana i stvorila Herculla Poirota i Miss Marple
13.1.1882. Umro je Juraj Dobrila, hrvatski biskup porečko-pulski te tršćansko-koparski. Bio je jedan od pokretača hrvatskog narodnog preporoda u Istri. Član Istarskog sabora i Carevinskog vijeća. Pokrenuo je list Naša sloga (1870.), a bio je i vjerski pisac
14.1.1301. Umro je Andrija III. Mlečanin, hrvatsko-ugarski kralj od 1290.-1301., Andrija je bio posljednji Arpadović
14.1.1856. Umro je grof Janko Drašković, jedan od pokretača i ideologa hrvatskog narodnog preporoda. Njegova Disertacija iz 1832. ima programatsko značenje za ilirizam
15.1.1559. Na englesko prijestolje stupila je Elizabeta I., kći Henrika VIII. i Anne Boleyn
16.1.1547. Ivan Vasiljevič Grozni proglasio se carem svih Rusa
16.1.1598. Boris Godunov okrunjen je za ruskog cara
17.1.1468. Umro je albanski vojskovođa i narodni junak Skender-beg, koji je udružio cjelovitu Albaniju. Kad mu je bilo osam godina, otac ga je morao odvesti sultanu Mehmedu I. kao taoca, gdje se poislamio. Nakon drugog rata protiv Turaka, koji je vodio Janos Hunyadi, pobjegao je iz Carigrada i vratio se u Albaniju, gdje je počeo protuturski otpor.
17.1.1624. U Krapini je umro Toma II. Bakač Erdödy, hrvatski ban 1584.-1595. i 1608.-1614. godine. Pobijedio je Turke kod Slunja (1584.), Ivanića (1586.), Siska (1593.) i Petrinje (1595.). Oslobodio je Moslavinu (1591.)
18.1.1573. Hrvatski sabor je kmetove koji su podigli seljačku bunu, proglasio veleizdajnicima
19.1.1912. Nikola Tomašić, hrvatski ban, podnio je ostavku (1910.-1912.)
20.1.1713. Umro je Pavao Ritter Vitezović
21.1.1793. Giljotiniran je francuski kralj Luj XVI., suprug Marije Antoanete i zet Marije Terezije
22.1.1901. Umrla je engleska kraljica Viktorija, što je bio kraj tzv. Viktorijanskog doba
24.1.41. U Rimu je ubijen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula, rimski je car bio od 37. godine, vladao je tiranski, a umorili su ga pretorijanci
24.1.76. Rođen je jedan od najvažnijih rimskih careva, Hadrijan, koji je za vrijeme svoje vladavine utvrdio granice u Germaniji i Britaniji, te onemogućio pobunu Židova. Umro je 138. godine.
24.1.1712. Rođen je Fridrik II. Pruski Veliki, pruski kralj od 1740. do 1786. U mladosti se sukobio s ocem Fridrikom I. Vilimom zbog svoje ljubavi za umjetnost i znanost, pa je 1730. pokušao pobjeći. Kao kralj, Austriji je u dva rata oteo Šlesku (1740.-1742.) i (1744.-1745.). U Sedmogodišnjem ratu uspješno se borio protiv Austrije, Francuske i Rusije. U prvoj diobi Poljske (1722.) stekao je Istočno Pomorje bez Gdanska i Toruna. Nastojao je vladati u duhu prosvijećenog apsolutizma, jedno vrijeme Voltarieov prijatelj.
24.1.1742. Karlo Albert izabran je za rimsko-njemačkog cara kao Karlo VII. Albert. Poznat je kao Karlo Bavarski. S Marijom Terezijom vodio je Rat za austrijsku baštinu.
26.1.1699. Mir u Srijemskim Karlovcima. Teško poraženi turski sultan Mustafa II. morao je , uz posredovanje diplomata Engleske i Nizozemske, pristati na pregovore s pobjedničkim silama Austrijom, Rusijom, Poljskom i Mletačkom Republikom. Pregovori su započeli početkom studenog 1698. i više su puta zapadali u krizu. Napokon 26.1.1699.sklopljen je mir na 25 godina između Austrije i Poljske s jedne, te Turske s druge strane, dok je Turska s Rusijom potpisala trogodišnje primirje. Ugovor o miru s Mletačkom Republikom bio je potpisan odvojeno 7.2.1699. Ovim mirom Osmansko Carstvo izgubilo je velika područja, cijelu Ugarsku i gotovo sve osvojene dijelove Hrvatske. Od ovoga udarca Turci se više nisu oporavili, a umjesto osvajačkoga morali su voditi obrambeni rat.
27.1.1725. Umro je Petar Veliki, ruski car
28.1.814. Umro je Karlo veliki, franački kralj od 768. Osvojio je gotovo čitavu zapadnu i srednju Europu, a 25.12.800. u Rimu je okrunjen za rimsko-njemačkog cara. Vladavina mu je važna po administrativnim i zakonodavnim reformama, a dvor kao središte kulturne djelatnosti. Začetnik je karolinške renesanse: osnovao škole, potaknuo proučavanje rimske književnosti, a dao je i obnoviti latinski jezik u klasičnom obliku
28.1.1547. Umro je Henrik VIII., engleski kralj od 1509. godine
29.1.1820. Umro je George III., britanski kralj od 1760. i knez-izbornik (1760.-1815.) te kralj Hannovera (1815.-1820.). Za njegova vladanja velika Britanija, poražena u američkom ratu za neovisnost (1775.-1783.), izgubila je američke kolonije. George III. vladao je apsolutistički, a umro je gluh, slijep i lud
30.1.1649. Pogubljen je Karlo I. Stuart, engleski kralj od 1625. do 1647. Sukobivši se s Parlamentom, raspustio ga je 1629. i vladao je apsolutistički. U financijskoj stisci, morao ga je opet sazvati 1640. godine. Kada je 1642. pokušao uhititi pet članova Parlamenta, izbio je građanski rat, u kojemu je vojska Parlamenta pod O. Cromwellom razbila rojaliste, a kralj je zarobljen (1647.), osuđen na smrt i pogubljen, tj. smaknut
31.1.1599. Rođen je Juraj V. Zrinski, hrvatski ban

Oglasi