Oznake

, ,

1.2.1449. Posredovanjem papinog legata biskupa Tome Tommasinija, bosanski kralj Stjepan Tomaš javno se odrekao zabluda heretičke Crkve bosanske.

2.2.962. Oton I. Veliki okrunjen je za prvog njemačkog cara. Iste godine osnovao je Sveto Rimsko Carstvo Njemačkoga Naroda.

3.2.1116. Umro je Koloman Arpadović, ugarski kralj prije 1074. do 1116. godine. Nakon pobjede nad hrvatskim kraljem Petrom (1097.), nastavio je osvajanje Hrvatske do Jadranskog mora. Sklopio je ugovor sa starješinama 12 hrvatskih plemena, tzv. Pacta Conventa (1102.), na temelju kojega je iste godine u Biogradu na moru okrunjen za prvoga hrvatsko-ugarskog kralja.

3.2.1927. Umro je Isidor Kršnjavi (Iso), hrvatski povjesničar umjetnosti i slikar. Potaknuo je osnivanje Društva umjetnosti, Obrtne škole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu. Kao predstojnik Odjela za bogoštovlje i nastavu (1891.-1895.) zaslužan je za obnovu spomenika, izgradnju škola i modernizaciju školstva u Hrvatskoj.

4.2.211. Umro je Lucije Pertinaks Septimije Sever, rimski car od 193.-211.

5.2.1818. Jean-Baptiste Bernadotte, francuski maršal (od 1804.), osnivač današnje švedske kraljevske dinastije, od 1810. švedski prijestolonasljednik i regent, postao je švedski kralj (kao Karlo XIV.). Kraljevao je do 1844. godine

6.2.1952. Umro je britanski kralj George VI. (kralj od 1936.). Na prijestolju je naslijedio brata Eduarda VIII. Bio je drugi sin Georgea V. Naslijedila ga je Elizabeta II., koja je okrunjena 2.6.1953. godine

7.2.1386. U Budimu je ubijen Karlo II. Drački, hrvatsko-ugarski kralj od 1385.-1386. (vladao je samo 39 dana). Bio je ban Hrvatske i Dalmacije od 1369. do 1376., a od 1381. napuljski kralj. Ubiti ga je dala njegova supruga, kraljica Elizabeta.

7.2.1478. Rođen je Thomas More (Morus), engleski humanist i državnik; diplomat i lord kancelar za vrijeme Henrika VIII. Pošto je odbio priznati Henrika VIII. glavarom anglikanske crkve, osuđen je zbog veleizdaje te 6.7.1535. smaknut. Protivio se zapravo suprematskoj prisezi po kojoj je kralj poglavar engleske crkve. Thomas More rođen je u Londonu.

8.2.1587. Smaknuta je (odrubljivanjem glave) škotska kraljica Marija Stuart, jer je optužena da je bila upletena u urotu engleskih katoličkih plemića koji su pripremali smrt engleske kraljice Elizabete I. Marija Stuart bila je protivnica reformacije, pokušala je katoličku obnovu u Škotskoj. Njezina udaja za J. H. Bothwella, osumnjičenog za ubojstvo njezina drugog muža, lorda Darnleya, prouzročila je ustanak i njezinu abdikaciju (1567.). Poražena u pokušaju da se vrati na prijestolje (1568.), pobjegla je u Englesku gdje je živjela pod prismotrom, dok na kraju (1585.) nije optužena zbog urote protiv Elizabete I., uhićena i smaknuta.

9.2.1548. Rođen je Giordano Bruno, talijanski filozof; do 1576. dominikanac; panteist, odbacuje skolastiku, a jedini mu je autoritet razum i slobodno istraživanje. Godine 1592. su ga inkvizitori zbog njegovih ideja stavili izvan zakona, a nakon 7 godina su ga u Rimu spalili na lomači kao heretika.

9.2.1573. Kod Stubice su se obračunale vojske kmetova pod vodstvom Matije Gupca i feudalne čete podbana Gašpara Alapića (Alapija). Nakon četiri sata ogorčene borbe, seljaci su bili poraženi.

10.2.1763. Potpisan je Pariški mir između Francuske i Austrije. Bio je to kraj Sedmogodišnjeg rata.

10.2.1960. U Krašiću je umro kardinal Alojzije Stepinac

11.2.641. Umro je Heraklije I., bizantski car od 610. Svrgnuo je uzurpatora Foku; nije uspio spriječiti naseljavanje Slavena na Balkanu nakon opsade Carigrada 626. U ratu s Perzijancima vratio je Siriju i Egipat 629.

11.2.731. Umro je Grgur II., papa od 715. godine. Suzbijao je ikonoklazmu, te poslao misionara Bonifacija u Njemačku.

11.2.1743. Umro je barun Ivan Trenk, otac baruna Franje Trenka.

11.2.1810. Vjenčali su se Napoleon Bonaparte i Marija Lujza, kći Franje I. Habsburškog. U tom braku rođen je Napoleon II.

12.2.1593. Umrla je Ursula Zrinski, sestra Jurja IV. Zrinskog.

12.2.1736. Vjenčali su se Marija Terezija i Franjo Stjepan Lotarinški.

13.2.1141. Umro je Bela II. Slijepi, hrvatsko-ugarski kralj (1131.-1141.) iz loze Arpadovića; zavladao je srednjodalmatinskim gradovima i Bosnom. Bela II: Slijepi bio je sin Stjepana II. Arpadovića, ugarsko-hrvatskog kralja.

13.2.1894. Umro je Franjo Rački, hrvatski povjesničar i političar.

14.2.869. Umro je Konstantin (Ćiril), bizantski misionar rodom iz Soluna, brat Metodov, koje je car Mihajlo na zahtjev moravskog kneza Rastislava, poslao propovijedati kršćanstvo na slavenskom jeziku. U borbi protiv njemačkih svećenika, prijašnjih misionara u Moravskoj (u razdoblju oštroga bizantsko-franačkog i carigradsko-rimskog suparništva) Ćiril i Metod dobivaju potporu pape Hadrijana II. Ćiril je umro kao redovnik u Rimu.

15.2.1564. Umro je Galileo Galilei, talijanski fizičar, astronom i matematičar, te profesor u Pisi i Padovi. Bio je eksperimentator koji gradi na iskustvu, protivnik skolastičke autoritativnosti, jedan od utemeljitelja moderne fizike. Godine 1609. konstruirao je dalekozor i otkrio pjege na Suncu, Mliječnu stazu koja se sastoji od golema broja zvijezda, mjesec oko Jupitera i dr. Zalažući se za Kopernikov sustav, došao je 1616. u sukob s Crkvom, pa ga je Inkvizicija prisilila da se odrekne svoga učenja. Ipak je u dijelu “Dijalog o dva glavna svjetska sustava, ptolomejskom i kopernikanskom…” zastupao heliocentrični sustav, kojega je Crkva proglasila heretičkim.

15.2.1573. U Zagrebu je pogubljen Matija Gubec, vođa seljačke bune. Ime Matija prvi je spomenuo povjesničar Istvanffy tridesetak godina nakon bune. Pretpostavlja se da se legenda o dobrom kralju Matiji stopila s uspomenom na seljačkog kralja Gubeca. Prije bune Ambroz Gubec spominje se u selu Hižakovcu (Vrhovcu) na stubičkom vlastelinstvu u popisima crkvene desetine 1556. i 1560., te u stubičkom urbaru 1567. Vodio je pripreme za bunu i predvodio dio seljačke vojske u Hrvatskom zagorju, gdje je vjerojatno proglašen seljačkim kraljem. Prilikom gušenja bune uhvaćen je i odveden u Zagreb, gdje je prema Istvanffyju mučen užarenim kliještama, okrunjen željeznom užarenom krunom i na kraju raščetvoren. Nema drugih podataka koji bi potvrdili Istvanffyjev izvještaj.

15.2.1637. Umro je Ferdinand II. Habsburški, češki kralj od 1617. i hrvatsko-ugarski kralj od 1618. Rimsko-njemačkim carem postao je 1619. Bio je pristaša protureformacije i začetnik Tridesetogodišnjeg rata. Naslijedio ga je njegov sin Ferdinand III.

15.2.1710. Rođen je Luj XV., francuski kralj od 1715. U ratu za poljsku baštinu (1733.-1738.) stekao je Lorenu, vodio je bezuspješan Rat za austrijsku baštinu (1741.-1763.), izgubio je posjede u Sjevernoj Americi i Istočnoj Indiji. Utjecaj njegovih milosnica Madame de Pompadour i Madame du Barry te rasipništvo dvora pridonijeli su srozavanju monarhije. Luj XV. živio je u vrijeme francuske varijante rokokoa.

16.2.1141. U Stolnom Biogradu za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je Geza iz dinastije Arpadovića, najstariji sin Bele II. Slijepog. Geza je bio kralj do 1162. godine

16.2.1918. U Budimpešti je umro grof Dragutin Karlo Khuen Hedervary, hrvatski ban
(1883.-1903.). Neposredan povod Khuenovu imenovanju za bana bila je afera nastala nakon što Hrvati nisu htjeli postaviti mađarske natpise uz grbove na zgradi Ministarstva financija u Zagrebu. Mađari primjenjuju silu, Hrvati prosvjeduju, grof Pejačević odlazi s banskog položaja, a Mađari skidaju sa zgrada mađarske natpise i nazive, ali postavljaju Mađara za bana. Režim Khuena Hedervaryja potrajati će dvadeset godina. U tom razdoblju guši se svaka hrvatska oporba, novine su pod zabranom, osnivaju se mađarske pučke škole, mađarski se uvodi i u hrvatske škole i u državnu upravu. Hrvati se iseljavaju ponajviše u Ameriku, te po starom načelu Devide et impera, Khuen potiče međustranačke sukobe, te sukobe hrvatskog i srpskog građanstva. Khuen Hedervary bio je predsjednik mađarske vlade 1903. te od 1910. do 1912. godine.

17.2.364. Umro je Jovijan Flavije, rimski car od 363. do 364. godine. Perzijancima je prepustio znatan dio teritorija, te obnovio povlastice kršćanima.

17.2.1600. Na lomači je kao heretik spaljen talijanski filozof Giordano Bruno. Nakon sedam godina zatočeništva spaljen je u Rimu.

17.2.1865. U Senju je rođen Silvije Strahimir Kranjčević, hrvatski književnik, koji je proširio okvire rodoljubne i ljubavne poezije 19.stoljeća. od nacionalnoga je došao do općehumanističkih i kozmičkih pjesničkih vizija. Pisao je prozu i bio urednik sarajevske Nade.

17.2.1260. Rođen je Augustin Kažotić, hrvatski dominikanac, biskup u Zagrebu, a potom u Luceri (Italija). Bio je propovjednik, teološki pisac i organizator hrvatskoga višega školstva. Godine 1702. papa Klement XI. proglasio ga je blaženim, a 1960. osnovan je odbor za kanonizaciju. Kažotić je najstariji hrvatski blaženik, a umro je 1323. godine.

18.2.1358. Potpisan je mir u Zadru između kralja Ludovika I. i Venecije. Ovim mirom Venecija se odrekla dalmatinskih gradova i otoka od polovice Kvarnera sve do granica grada Drača, a mletački se dužd odrekao naslova “vojvoda Dalmacije i Hrvatske.”

18.2.1386. Vjenčali su se Vladislav Jagelović i poljska kraljica Jadviga Anjou. Iz tog je braka potekla dinastija Jagelović (Jagelo, Jagiello).

18.2.1546. Umro je Martin Luther, vjerski reformator i začetnik protestantizma u Njemačkoj. Bio je jedan od vođa reformacije, a godine 1517. predstavio je 95 teza za reforme Crkve. Njegov prijevod Biblije, imao je utjecaj na oblikovanje jedinstvenog njemačkog književnog jezika.

18.2.1703. U Nikomediji je umrla Jelena Zrinska, kći Petra i Katarine Frankopan-Zrinski

18.2.1853. Pokušan je atentat na cara Franju Josipa I. Habsburškog.

18.2.1890. U Istri je umro mađarski političar i državnik Gyula Andrassy. Zauzimao se za samostalnost Ugarske od Austrije, a nakon nestanka dualističke monarhije postao je prvi ugarski predsjednik ministar. Godine 1878. proveo je okupaciju Bosne i Hercegovine, a 1879. je s Bismarckom sklopio austro-njemački savez.

18.2.1867. Potpisana je Austro-Ugarska nagodba. Stvaranje Austro-Ugarske bilo je posljedica duboke nacionalne i socijalne krize feudalno-apsolutističke Austrije i njezinih vanjskih poraza, koji su je prisilili da pristane na dvojni sustav države. Granicom na rijeci Leithi zemlja je podijeljena na austrijski dio (Gornja i Donja Austrija, Tirol s Vorarlbergom, Štajerska, Koruška, Kranjska, Gorica, Gradiška, Trst, Istra, Dalmacija, Češka, Moravska, Šleska, Galicija, Bukovina) i ugarski dio (Mađarska s pripojenom Sedmogradskom i samostalnom Hrvatskom. Bosna i Hercegovina (okupirana 1878., anektirana 1908.) potpala je pod zajedničku austrougarsku upravu. Izgrađena na austro-mađarskoj hegemoniji te razdirana unutarnjim nacionalnim i socijalnim suprotnostima, Austro-Ugarska je slomljena revolucionarnim gibanjima iznutra i pobjedom Antante u I. svjetskom ratu. Na njezinim ruševinama nastale su 1918. nove države: Austrija, Mađarska, Država SHS i Čehoslovačka, a Poljska je pripojila Galiciju.

19.2.1826. Rođen je Matija Mesić, hrvatski povjesničar. Posebno je proučavao razdoblje hrvatske povijesti od 1490. do 1526. Izabran je za prvog rektora suvremenog Zagrebačkog sveučilišta 1874. godine.

19.2.1473. U Poljskoj je rođen Nikola Kopernik, astronom i utemeljitelj moderne astronomije. Prvi je sve pojave u svezi s gibanjem Zemlje sveo u jedinstven logički sustav izgradivši nov, heliocentrični sustav nasuprot tadašnjem geocentričnom. Rasuđujući na temelju relativnosti gibanja, postavio je tezu: Zemlja i planeti jednoliko se gibaju po kružnicama kojima je u središtu Sunce.

20.2.1790. U Beču je umro Josip II. Habsburški., njemačko-rimski car (1765.-11790.) i hrvatsko-ugarski kralj (1780.-1790.). Od 1765. bio je suvladar svoje majke Marije Terezije.

21.2.1880. Grof Ladislav Pejačević imenovan je hrvatskim banom (1880.-1883.)

21.2.1880. Ivan Mažuranić, hrvatski “ban pučanin” podnio je ostavku na bansku čast.

22.2.1440. Rođen je Ladislav V. Posthum, hrvatsko-ugarski kralj od 1445. i češki kralj od 1453. godine. Ladislav je bio sin Alberta Habsburškog i Elizabete, kćerke Sigismunda Luksemburškog.

22.2.1480. Otok Krk, posljednji hrvatski otok, prešao je u posjed Venecije.

22.2.1848. U Parizu je izbila revolucija. Kralj Luj Filip je abdicirao, a Francuska je nakon dva dana (24.2.) proglašena republikom. Predsjednik je postao Luj Napoleon Bonaparte, koji se proglasio Napoleonom III.

22.2.1920. Hrvatski političar Matko Laginja, prvak hrvatskog nacionalnog pokreta Istre izabran je za hrvatskog bana

23.2.1443. Rođen je Matija (Matijaš) Korvin, hrvatsko-ugarski kralj od 1458. Bio je sin Janosa Hunyadija. Skršio je samovolju krupnih feudalaca i organizirao prvu centralističku državu u srednjoj Europi. Osnivanjem Jajačke i Srebreničke banovine (1463.), uspio je zaustaviti osmansko napredovanje preko Save. Matija je za ondašnje prilike bio vrlo obrazovan čovjek. Osnovao je jednu od najbogatijih knjižnica u kojoj su bili pohranjeni brojni rukopisi (prvotisak) koji su bili svjetska znamenitost. U Bratislavi (Požun) osnovao je sveučilište, u Budimu teološki fakultet i knjižnicu (Bibliotheca Corvina). U posljednjim godinama vladavine ratovao je protiv rimsko-njemačkog cara Fridrika III. (IV.) i češkog kralja Vladislava. Njegov dvor u Budimu bio je humanističko središte.

24.2.1075. Na crkvenoj sinodi u Rimu ozakonjen je celibat. Oženjeni svećenici morali su se razvesti od svojih žena, a u suprotnom su bili izopćeni iz Crkve.

24.2.1500. Rođen je Karlo V. Habsburški, španjolski kralj (kao Karlo I.) od 1516.i rimsko-njemački car od 1519.godine. Ratujući s francuskim kraljem Franjom I., Turcima i papom, proširio je posjede (Tunis, Meksiko i Peru) i želio je stvoriti svjetski imperij. Upravljanje habsburškim zemljama prepustio je bratu Ferdinandu V., a na saboru u Wormsu (1521.) dao je osuditi Lutherovo učenje. Godine 1556. kraljevsku krunu predao je sinu Filipu II., a carsku krunu bratu Ferdinandu. Bio je sin Filipa I. Lijepog (kralj Kastilje) i Ivane I. Lude.

24.2.1582. Bulom Inter Gravissimas papa Grgur XIII. proglasio je novi gregorijanski kalendar.

25.2.1578. Ugarsko-hrvatski kralj Rudolf II. Habsburški predao je Vojnu krajinu na upravljanje svom stricu, štajerskom nadvojvodi Karlu.

26.2.1815. Napoleon Bonaparte pobjegao je s Elbe gdje je bio deportiran.

26.2.1861. Franjo Josip I. Habsburški proglasio je tzv. Veljački patent, kojim federalizam listopadske diplome zamjenjuje centralizmom.

27.2.1397. Krvavi Sabor Križevački, na kojemu je kralj Sigismund (Žigmund) Luksemburgovac, dao na prijevaru ubiti Stjepana Lackovića i njegove pristaše koji su se urotili protiv kralja.

28.2.274. Rođen je Flavius Valerius Aurelius Constantinus, poznatiji kao Konstantin I. Veliki , rimski car od 306. Milanskim ediktom o toleranciji (313.) izjednačio je kršćanstvo s ostalim religijama. Sazvao je I. opći koncil kršćanske crkve u Niceji. Prijestolnicu Rimskoga Carstva prenio je u Bizantion (od 330. Konstantinopol), a cara je učinio političkim i crkvenim poglavarom države.

28.2.1896. Umro je Ante Starčević, hrvatski političar, osnivač Hrvatske stranke prava.

Oglasi