Oznake

, ,

OŽUJAK
1.3.1131. Umro je Stjepan II. Arpadović, hrvatsko-ugarski kralj. Bio je sin hrvatsko-ugarskog
kralja Kolomana Arpadovića.
1.3.1666. Vjenčali su se Jelena Zrinski, kći Petra Zrinskog i Ane Katarine Frankopan-Zrinski, i Franjo I. Rakoczy, erdeljski knez.
1.3.1792. U Beču je umro Leopold II. Habsburški, rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj od 1790. godine. Nastojao je stišati nezadovoljstvo što su ga kod Hrvata i Mađara izazvale centralističke reforme Josipa II., njegovog starijeg brata. Leopold je bio mlađi sin (r. 1747.) Marije Terezije, a na prijestolju ga je naslijedio najstariji sin Franjo I.
2.3.1539. U Stolnom Biogradu vjenčali su se kralj Ivan Zapolja i Izabela, kći poljskog kralja Sigismunda I.
2.3.1835. Umro je Franjo II. Habsburški (Franz Joseph Karl), rimsko-njemački car (1792.-1806.) te austrijski car i ugarski kralj (1804.-1835.) kao Franjo I. Austrijske nasljedne zemlje promaknuo je u carstvo (1804.) nakon krunidbe Napoleona I. odrekavši se istodobno njemačke carske krune. Bio je sin Leopolda II. i Marije Lujze Bourbon, a ženio se četiri puta: prva žena mu je bila Elizabeta Württembergška, druga žena Marija Terezija Bourbon-Napuljska, treća Marija Lujza Ludovika Modenska, te četvrta Karolina Augusta Bavarska. Njegova kći Marija Lujza, nadvojvotkinja Parme, bila je udata za francuskog cara Napoleona I. Franjo je bio unuk Marije Terezije.
3.3.1520. Rođen je Matija Vlačić Ilirik, protestantski teolog i filozof.
3.3.1639. Umro je grof Žigmund (Sigismund) Erdödy, hrvatski ban (1627.-1639.).
4.3.1172. Umro je Stjepan III. Arpadović, hrvatsko-ugarski kralj.
4.3.1386. Vladislav Jagelović proglašen je poljskim kraljem
4.3.1643. U Bosiljevu je rođen Fran Krsto Frankopan Tržački, knez, hrvatski velikaš, sudionik urote hrvatskih i ugarskih velikaša (plemstva) protiv cara Leopolda I. Osuđen je i pogubljen 30.4.1671. u Bečkom Novom Mjestu. Pisao je pjesme i enigmatske sastavke. Bio je brat Ane Katarine Frankopan Zrinski, sin Vuka Krste Frankopana Tržačkog, koji je bio karlovački general i zapovjednik cijele Hrvatske i Primorske krajine, te šogor hrvatskoga bana Petra Zrinskog.
5.3.1605. Umro je papa Klement VIII., pravim imenom Hipolit Aldobrandini. Bio je papa od 1592., a revidirao je crkvene knjige (izdanje Biblije, tzv. Clementina)
5.3.1684. Sklopljen je savez, tzv. Sveta liga, posredovanjem pape Inocenta XI., između Leopolda I., poljskog kralja Jana Sobieskog i Republike Venecije protiv Osmanskog Carstva.
6.3.1860. U carskom vijeću Austro-Ugarske proglašena je autonomija Dalmacije.
7.3.161. Umro je Antonin Pio (Tit Elije Hadrijan), rimski car od 138. Bio je Hadrijanov posvojeni sin i dao je izgraditi utvrđenu pograničnu liniju u Britaniji.
7.3.1274. Umro je Toma Akvinski, talijanski filozof (u Fossanovi)
7.3.1557. Hrvatskim banom postao je Petar Erdödy (na Saboru u Zagrebu)
7.3.1573. Mir u Konstantinopolisu, kojim je završen rat između Osmanskog Carstva i Republike Venecije.
7.3.1811. Rođen je Josip Šokčević, hrvatski ban od 1860. do 1867.
8.3.1152. U Aachenu je za njemačkog kralja okrunjen Fridrik I. Barbarossa. Rimsko-njemački car postao je 1155. Obnovio je moć carstva, poduzeo pet pohoda na Italiju (1154.-1178.). Ženidbom sina Henrika VI. stekao je Kraljevstvo Obiju Sicilija, a sudjelovao je u Trećem križarskom ratu. Nakon pobjede kod Ikoniona, utopio se u Salefu. Talijani su mu zbog crvene brade dali nadimak Barbarossa.
9.3.1796. Vjenčali su se Napoleon Bonaparte i Josphine (Marie-Josephe Tascher de la Pagerie). Njezin prvi muž, grof de Beauharnis, giljotiniran je 1794. Brak između nje i Napoleona se raspao jer par nije imao djece, a on je želio nasljednika. Josephine se s rastavom složila, tako da se Napoleon ponovno oženio Marijom Lujzom, austrijskom princezom, koja mu je rodila prijestolonasljednika. Rastali su se 1809.
9.3.1869. Rođen je Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar.
10.3.1503. Rođen je Ferdinand I. Habsburški, rimsko-njemački car od 1556., kralj Češke, Ugarske (od 1526.), hrvatski velikaši izabrali su ga u Cetingradu. Potaknuo je sklapanje Augsburškoga vjerskog mira. Utemeljitelj je Habsburške Monarhije.
10.3.1864. Ludvig II. Oton Bavarski na prijestolju je naslijedio svog oca Maksimilijana II. Josipa, bavarskoga kralja od 1848. Ludvig je 1886. počinio samoubojstvo, a netom prije toga bio je uklonjen s prijestolja kao duševno bolestan. Bio je graditelj tzv. “bajkovitih dvoraca” u Bavarskoj.
11.3.222. U Rimu je ubijen Marko Aurelije Antonin Elagabal, rimski car od 218.-222.
11.3.1698. Umro je fra Luka Ibrišimović, hrvatski narodni vođa i biskupski vikar u Slavoniji. Od godine 1687. do 1691. Bio je na čelu ustanka Slavonije (slavonskoga ustanka) protiv Turaka, pa je opjevan u narodnoj pjesmi.
12.3.604. Umro je papa Grgur I. Veliki, sveti, papa od 590. godine. Reorganizirao je upravu na papinskom teritoriju, podupirao je benediktince i misije, reformirao crkvene ceremonije i pjevanje. Bio je crkveni pisac, koji je spominjao Slavene u Istri i Dalmaciji i jedan je od najmoćnijih papa u prvom tisućljeću kršćanstva. Uveo je tzv. gregorijansko pjevanje ili gregorijanski koral, što je službena liturgijska glazba Rimokatoličke crkve. Obuhvaća 3000 melodija, namijenjenih svim crkvenim obredima. Melodije se pjevaju solistički ili zborno ali isključivo jednoglasno i bez instrumentalne pratnje. Srodni su mu ambrozijsko, galikansko i mozarapsko liturgijsko pjevanje.
12.3.1507. Umro je talijanski vojskovođa i kardinal, knez Romagne, vojvoda od Valentinoisa, sin pape Aleksandra VI., Cesare Borgia. Machiavelli ga navodi kao uzor političara-cinika. Cesare Borgia bio je glasovit po okrutnosti i bezobzirnosti.
12.3.1525. Kralj Ludovik II. Jagelović imenovao je Franju Batthyanyja za hrvatskoga bana. Banovao je od 1525. do 1531. godine.
12.3.1537. Braneći grad i tvrđavu Klis od Turaka poginuo je Petar Kružić, hrvatski ratnik, senjski kapetan i kliški knez. Godine 1524. pobijedio je tursku vojsku pod Klisom, a 1525. ih je odbio od Senja, te pomogao opsjednutom Jajcu.
13.3.1516. Umro je Vladislav II. Jagelović, hrvatsko-ugarski kralj.
13.3.1527. Umro je Petar Hektorović, hrvatski pjesnik i hvarski plemić. Napisao je spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje (1556.), istaknuto djelo hrvatske renesansne književnosti.
13.3.1741. Rođen je Josip II. Habsburški, njemačko-rimski car (1765.-1790.) i hrvatsko-ugarski kralj (1780.-1790.) i od 1765. suvladar svoje majke Marije Terezije. Proveo je opsežne reforme u duhu “prosvjetiteljskoga apsolutizma”; priznao slobodu vjeroispovijesti, oduzeo Katoličkoj crkvi položaj državne crkve, dokinuo je samostane i od njihove konfiscirane imovine stvorio središnju naukovnu zakladu. Isusovački plan učenja zamijenio je novim i škole otvorio svim građanima. Vlado je autokratski, bez obzira na ustavna prava Hrvatske i Ugarske; provodio germanizaciju uprave, izdao patent o emancipaciji kmetova. Zbog neuspjeha u ratu s Turcima (1787.-1791.) morao je opozvati većinu svojih reformi.
13.3.1881. U atentatu je ubijen ruski car Aleksandar II., (car od 1855.). Ukinuo je kmetstvo (1861.), ugušio poljski ustanak (1863.) i ojačao utjecaj Rusije na Balkanu (Sanstefanskim mirom iz 1878.), dovršio osvajanje Kavkaza i teritorijalno proširio carstvo u središnjoj Aziji. Naslijedio ga je Aleksandar III.
14.3.1571. Umro je Ivan Sigismund Zapolja, sin kralja Ivana Zapolje i Izabele, te unuk poljskog kralja Sigismunda I.
14.3.1873. Rođen je Rudolf Horvat, hrvatski povjesničar i političar. Jedan je od osnivača Hrvatske pučke stranke (1904.). Godine 1945. osuđen je na desetogodišnji gubitak političkih i građanskih prava. Istraživao je poglavito hrvatsku povijest.
15.3.44.pr. K. Šezdeset urotnika pod vodstvom Bruta i Kasija ubilo je rimskog državnika i vojskovođu Gaja Julija Cezara. Urotnici su vjerovali da će Cezarovom smrću ponovno uspostaviti ideju rimske republike. Cezarovo ubojstvo u rimskom je senatu uistinu prouzročilo nekoliko državnih ratova iz kojih je na kraju kao vladar izašao Cezarov nećak Oktavijan.
15.3.1917. S ruskoga je prijestolja u revoluciji zbačen Nikola II. Romanov (u veljači), a abdicirao je službeno 15.3. Bio je poražen u Rusko-japanskom ratu (1904.-1905.). Nakon Listopadske revolucije je strijeljan.
16.3.37. Ubijen je (Julije Cezar August) Tiberije, rimski car koji je carevao od 14. do 37. godine.
16.3.455. Ubijen je (Flavije Placid) Valentinijan III., car Zapadnog Rimskog Carstva od 425. do 455. godine.
16.3.1457. Zbog ubojstva posljednjeg celjskog grofa, Ulrika II. smaknut je Ladislav (Laszlo) Hunyadi, hrvatsko-dalmatinski ban (1453.-1457.), sin Janosa Hunyadija (Sibinjanin Janka) i stariji brat Matije Korvina, hrvatsko-ugarskog kralja. Pogubiti ga je dao hrvatsko-ugarski kralj Ladislav V.
17.3.1914. Umro je Antun Gustav Matoš, hrvatski književnik; istaknuti predstavnik hrvatske moderne. U novelu je uveo spoj lirike, fantastike, ironije i bizarnoga; kao kritičar i polemičar obilježio je razdoblje od
1908.-1914. godine
18.3.1584. Umro je Ivan IV: Vasiljevič Grozni, ruski car, veliki knez od 1533., a 1547. uzeo je naziv car. Osvojio je Kazanski i Astrahanski kanat (1552.-1556.), zapadni Sibir (1581.) i ratovao je na Baltiku (Livonski rat 1558.-1583.). Uveo je autokratski režim, okrutno se obračunavao s boljarima, pogoršao je položaj kmetova i organizirao redovitu vojsku.
18.3.1911. Rođena je Anđela Horvat, hrvatska povjesničarka umjetnosti i konzervatorica. Istraživala je hrvatske umjetničke spomenike od 7. stoljeća do secesije, osobito umjetnost gotike i baroka.
18.3.1930. Umro je Matko Laginja, hrvatski političar, prvak hrvatskog nacionalnog pokreta Istre; povjerenik narodnog vijeća za Istru (1918.), član Privremenog narodnog predstavništva SHS (1919.-1920.), ban Hrvatske i Slavonije (1920.), član Konstituante koju, kao proticentralist, napušta 1921. godine.
19.3.1516. U Stolnom Biogradu, pokraj svoje supruge Ane od Candale, pokopan je hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II. Jagelović.
19.3.1818. Rođen je Petar Preradović, hrvatski pjesnik.
20.3.43.pr.K. Rođen je Publije Nazon Ovidije, rimski književnik, pjesnik koji je snažno utjecao na ukupnu europsku književnost, majstor elegantna, dotjerana stiha. Umro je 18. godine.
20.3.1619. Umro je Matija II. Habsurški, hrvatsko-ugarski kralj od 1608. i češki kralj od 1611. Njemački car postao je 1612. godine. Ratovao je s Turcima i sklopio mir sa Stjepanom Bocskayem (erdeljska buna). Za vrijeme njegova vladanja završio je Uskočki (1617.) i počeo Tridesetogodišnji rat (1618.).
20.3.1786. Josip II. Habsburški ukinuo je Severinsku županiju, koju je njegova majka Marija Terezija uspostavila 1776. sa sjedištem u Mrkopolju.
20.3.1890. Knez Otto Edward Leopold Bismarck je zbog neslaganja i razilaženja s Vilimom II., njemačkim carem, podnio ostavku.
20.3.1894. U emigraciji, u kojoj je živio od kolovoza 1849., umro je Lajos Kossuth, mađarski političar, vođa mađarskog nacionalnog pokreta 1848.-1849. Bio je na čelu protuaustrijskog ustanka kao predsjednik Odbora za obranu domovine., a od travnja 1849. proglasio je detronizaciju Habsburgovaca. Nakon gušenja revolucije otišao je u egzil, gdje je i umro.
20.3.1902. Rođena je Sida Košutić, hrvatska književnica.
21.3.1256. Ukazom hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. Arpadovića osnovan je Markov sajam u Zagrebu.
21.3.1560. Rođen je Markantun de Dominis, nadbiskup i učenjak; biskup u Senju (1600.), nadbiskup u Splitu (1602.), pobjegao u Veneciju, a zatim u Englesku. Pisac
teološko-povijesnog djela protiv papinstva; fizičar, matematičar i filozof. Umro je u zatvoru rimske inkvizicije 1624. godine.
22.3.1459. Rođen je Maksimilijan I. Habsburški, njemački kralj (1493.-1508.) i rimsko-njemački car od 1508.; ujedinio je sve zemlje Habsburgovaca. Dinastičkim ženidbama učinio je Habsburgovce najmoćnijim monarsima Europe. Vodio je mnoge ratove, a bio je pisac i mecena. Njegov lik obrađen je u likovnoj umjetnosti, a u književnosti su o njemu pisali Goethe, G. Freytag, G. Hauptmann.
22.3.1711. U Požunu je za ugarsko-hrvatskog kralja okrunjen Karlo VI., otac Marije Terezije. Za ugarsko-hrvatskog kralja Karlo VI. izabran je kao Karlo III. stekao je španjolske posjede u Italiji i Nizozemskoj, a Pragmatičkom sankcijom 1713. osigurao je prijestolje kćeri Mariji Tereziji. Sklopio je mir s Turcima u Požarevcu (1718.) i Beogradu (1739.)
22.3.1797. Rođen je Vilim I. Hohenzollern, pruski kralj od 1861. i njemački car od 1871. Njegova je vladavina bila u sjeni kancelara Bismarcka, kojega je podupirao u politici njemačke ekspanzije.
23.3.1343. Umro je ban “čitave Slavonije” Mikac Prodavić.
23.3.1848. Franjo Josip I. imenovao je Josipa Jelačića hrvatskim banom (1848.-1859.).
24.3.1603. Umrla je Elizabeta I., engleska kraljica od 1558., a na prijestolje je službeno stupila 15.1.1559. Bila je kći Henrika VIII. i Anne Boleyn. Dokrajčila je vjerske sukobe, učvrstila anglikansku crkvu i bila tolerantna prema katolicima. Dala je zatvoriti škotsku kraljicu Mariju Stuart, a ona je kasnije optužena zbog veleizdaje i smaknuta 1587. Tada je Filip II. poslao protiv Engleske “Nepobjedivu armadu” čiji poraz označava novo razdoblje u engleskoj povijesti. Vrijeme njezine vladavine doba je kada engleska kultura doživljava veliki procvat.
25.3.1512. Emerik Perenyi imenovan je banom Hrvatske, Dalmacije i Slavonije (1512.-1513.)
25.3.1815. Austro-Ugarska, Velika, Britanija, Pruska i Rusija sklopile su savez protiv Napoleona radi uspostavljanja novoga poretka u Europi
25.3.1848. U Zagrebu je održana velika narodna skupština, koja je prihvatila tzv. “Zahtijevanja naroda”
26.3.1594. Umro je general slavonske krajine Stjepan Grasswein
26.3.1756. Hrvatski sabor odlučio je optužbe protiv “vještica” proslijediti carici Mariji Tereziji. Bio je to kraj inkvizicije u Hrvatskoj.
27.3.1472. Na Medvedgradu je umro Ivan Česmički (Janus Pannonius). Bio je važna ličnost (politička i crkvena) svojega doba, bio je pjesnik elegijama i epigramima na latinskom jeziku.
27.3.1526. Nadvojvoda Ferdinand Habsurški imenovao je Nikolu Jurišića vrhovnim zapovjednikom, tj. kapetanom vojske za borbu protiv Turaka.
27.3.1667. Umro je palatin Franjo Wesseleny, sudionik Zrinsko-Frankopanske urote.
28.3.193. Ubijen je Publije Helvije Pertinaks, rimski car.
29.3.1464. Matija Korvin okrunjen je za ugarsko-hrvatskog kralja.
29.3.1645. Veliki požar u Zagrebu uništio je Markov trg i crkvu sv. Marka.
29.3.1670. Ugarsko-hrvatski kralj Leopold I. Habsburški oduzeo je Petru Zrinskom čast hrvatskog bana.
29.3.1792. U časničkoj uroti ubijen je švedski kralj Gustav III. Bio je prosvjetiteljski apsolutist, provodio je sudske i financijske reforme, te napravio gospodarsku preobrazbu Švedske.
30.3.1527. Turska je vojska osvojila Obrovac.
31.3.1162. Umro je Geza II. Arpadović, ugarsko-hrvatski kralj, sin Bele II. Slijepog.
31.3.1387. Krunom sv. Stjepana za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je brandenburški markgrof Sigismund Luksemburški, suprug hrvatsko-ugarske kraljice Marije
31.3.1814. Austro-ugarska, Ruska i Njemačka vojska ušle su u Pariz.

Oglasi