Oznake

, ,

1. SRPANJ
1.7.23. Umro je Druz Julije Cezar (Iulius Caesar Drusus), sin moćnog rimskog cara Tiberija i Vispanije Agripine
1.7.69. Vespazijan je postao rimski car
1.7.518. U Konstantinopolu je umro Flavije Anastazije I., car Istočnog Rimskog Carstva
(491.-518.)
1.7.1481. Rođen je Kristijan II. Okrutni, kralj Danske, Švedske i Norveške
1.7.1506. Rođen je Ludovik II. Jagelović, hrvatsko-ugarski kralj (1516.-1526.)
1.7.1534. Rođen je Frdrik II., dansko-norveški kralj
1.7.1618. Za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je Ferdinand II. Habsburški
1.7.1839. Umro je Mahmud II., osmanlijski sultan od 1808. godine

2. SRPANJ
2.7.419. Rođen je Flavije Placid Valentinijan III., car Zapadnog Rimskog Carstva (425.-455.)
2.7.936. Umro je Henrik I., njemački kralj od 912. godine
2.7.1298. Umro je Adolf Nassauski, njemački kralj
2.7.1566. Umro je Michel de Nostre-Dame, poznatiji kao Nostradamus, francuski astrolog i liječnik
2.7.1853. Prodorom Rusije u Tursku počeo je Krimski rat

3.SRPANJ
3.7.683. Umro je papa Leon II. (682.-683.)
3.7.1423. Rođen je Luj XI., francuski kralj (1461.-1483.)
3.7.1585. Ruski car Ivan IV. Grozni ubio je svoga sina Ivana
3.7.1642. U Kölnu je umrla Marija Medici, francuska kraljica, kći toskanskoga vojvode Francesca II. de’ Medicija i druga žena francuskoga kralja Henrika IV.
3.7.1918. Umro je turski sultan Mehmed V.

4. SRPANJ
4.7.966. Umro je papa Benedikt V. (964.-966.)
4.7.1798. Napoleon je zaposjeo Aleksandriju
4.7.1807. Rođen je Giuseppe Garibaldi. Oslobodio je južnu Italiju i izručio je kralju Viktoru Emanuelu II., te tako postao talijanski narodni junak
4.7.1903. Za hrvatskog bana imenovan je Teodor Pejačević (1903.-1907.)
4.7.1918. Mehmed VI. postao je turski sultan

5. SRPANJ
5.7.1294. Za papu je izabran Celestin V., pravim imenom Pietro del Morroneo
5.7.1697. Princ Eugen Savojski imenovan je vrhovnim zapovjednikom austrijske carske vojske

6. SRPANJ
6.7.1189. Umro je Henrik II., engleski kralj od 1154. i prvi vladar iz kuće Plantagenet
6.7.1415. Na lomači je spaljen Jan Hus, češki reformator i borac za prava češkog naroda
6.7.1483. Richard III. okrunjen je za engleskog kralja
6.7.1535. Na smrt odrubljivanjem glave osuđen je engleski državnik i humanist Thomas More, koji se protivio da kralj bude poglavar engleske crkve
6.7.1553. Umro je Eduard VI., engleski kralj od 1547., sin Henrika VIII. i Jane Seymour. Bio je posljednji muški potomak grane Tudor
6.7.1796. Rođen je Nikola I. (Nikolaj Pavlovič Romanov), ruski car od 1825. godine
6.7.1832. Rođen je Maksimilijan I. Habsburški, austrijski nadvojvoda i car Meksika od 1864. godine

7. SRPANJ
7.7.1304. Umro je papa Benedikt XI., pravim imenom Nicholas Boccasini (1303.-1304.)
7.7.1307. Umro je Eduard I., najveći engleski vladar iz kuće Plantagenet, sin Henrika III. Vladao je od 1272. godine
7.7.1438. Francuski kralj Karlo VII. u Bourgesu je okupio duhovnike i na svoju ruku uveo reforme baselskoga koncila, koje su postavile vlast koncila iznad papine vlasti
7.7.1456. Ukinuta je presuda Ivani Orleanskoj iz 1431. godine, što je značilo njezinu rehabilitaciju
7.7.1540. Rođen je Ivan Sigismund Zapolja, sin kralja Ivana Zapolje
7.7.1572. Umro je poljski kralj Sigismund August II. Jagelović
7.7.1767. Marija Terezija u Varaždinu je osnovala Hrvatsko kraljevinsko vijeće
7.7.1893. U Zagrebu je rođen Miroslav Krleža

8. SRPANJ
8.7.1071. Kralj Petar Krešimir IV. izdao je u Biogradu povelju kojom je ustanovio granice Rapske biskupije
8.7.1249. Umro je Aleksandar II., škotski kralj od 1214. godine
8.7.1545. Rođen je Don Carlos, princ od Asturije, sin španjolskog kralja Filipa II.
8.7.1623. Umro je papa Grgur XV., pravim imenom Alessandro Ludovisi (1621.-1623.)
8.7.1664. Turci su, nakon osvajanja, potpuno razorili grad Zrin
8.7.1809. Rođen je Ljudevit Gaj, vođa hrvatskog narodnog preporoda
8.7.1819. Rođen je Vatroslav Lisinski, pravim imenom Ignacije Fuchs, hrvatski skladatelj

9. SRPANJ
9.7.455. Avitus je postao car Zapadnog Rimskog Carstva
9.7.518. Umro je Anastazije I., bizantski car
9.7.1357. Karlo IV. položio je temeljni kamen za izgradnju Karlovog mosta u Pragu
9.7.1409. Hrvatsko-ugarski kralj Ladislav Napuljski prodao je Dalmaciju Veneciji za 100.000 zlatnika
9.7.1578. Rođen je Ferdinand II. Habsburški, rimsko-njemački car, češki kralj (od 1617.) i hrvatsko-ugarski kralj od 1619. godine
9.7.1654. Umro je Ferdinand IV. Habsburški, okrunjeni hrvatsko-ugarski kralj, koji nikada nije sjeo na prijestolje jer je umro prije oca Ferdinanda III.
9.7.1746. Umro je Filip V., španjolski kralj iz dinastije Bourbon, unuk španjolske princeze i
Luja XIV.
9.7.1762. Katarina II. Velika proglašena je ruskom caricom
9.7.1873. Revidirana je Hrvatsko-ugarska nagodba

10.SRPANJ
10.7.138. Umro je Hadrijan (Publius Aelius Hadrianus), rimski car
10.7.983. Umro je papa Benedikt VII.
10.7.1247. Umro je Stjepan Babonić, zagrebački biskup i kancelar hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II.
10.7.1290. Ubijen je Ladislav IV. Kumanac, hrvatsko-ugarski kralj (1272.-1290.). Kada je ubijen imao je 28 godina, a za sobom nije ostavio potomke. Kako je njegov mlađi brat Andrija umro 1278., jedini muški potomak obitelji Arpadović postao je Andrija Mlečanin, unuk kralja Andrije II. i njegove žene Beatrice
10.7.1461. Umro je bosanski kralj Stjepan Tomaš, sin Stjepana Ostoje, a naslijedio ga je njegov sin Stjepan Tomašević
10.7.1509. Rođen je Jean Calvin, vjerski reformator u Francuskoj
10.7.1559. Umro je Henrik II., francuski kralj od 1547., sin Francoisa I. i muž Katarine Medici
10.7.1590. Umro je nadvojvoda Karlo Habsburški, poznatiji kao Karlo Štajerski
10.7.1601. Umro je turski veliki vezir Ibrahim-paša
10.7.1640. Ivan Drašković imenovan je hrvatskim banom (1640.-1646.)

11.SRPANJ
11.7.1276. Za papu je izabran Hadrijan V.
11.7.1346. Karlo IV. postao je car Svetog Rimskog Carstva
11.7.1451. Umrla je Barbara Celjska, žena Sigismunda Luksemburškog, tzv. “Crna kraljica”. Bila je gospodarica Cesargrada i Medvedgrada
11.7.1527. Rođen je Maksimilijan II. Habsburški, rimsko-njemački car
11.7.1533. Papa Klement VII. iz Katoličke crkve izopćio je engleskoga kralja Henrika VIII.
11.7.1535. Umro je Joakim I. Nestor, brandenburški izborni knez iz dinastije Hohenzollern
11.7.1657. Rođen je Friedrich I., pruski kralj
11.7.1662. Rođen je Maksimilijan II. Emanuel, bavarski izborni knez
11.7.1766. Umrla je Elizabeta Farnese, španjolska kraljica, žena španjolskog kralja Filipa V.

12. SRPANJ
12.7.1536. Umro je Geert Geerts, poznatiji kao Erazmo Roterdamski, nizozemski humanist, filozof i filolog. Zbog velikog utjecaja na suradnike prozvan je “kraljem humanista”

13. SRPANJ
13.7.100.pr. Krista Rođen je Gaj Julije Cezar (Caius Julius Caesar), rimski vojskovođa i državnik
13.7.574. Umro je papa Ivan III., pravim imenom Katelin (561.-574.)
13.7.939. Umro je papa Leon VII. (936.-939.)
13.7.1024. Umro je Henrik II. Sveti, njemački kralj od 1002., posljednji njemački vladar iz saske kuće
13.7.1579. Počela je gradnja Karlovca, glavne tvrđave u Hrvatskoj krajini, koja je postala sjedište generalata
13.7.1590. Rođen je Emilio Altieri, koji je 1670. godine postao papa Klement X. (1670.-1676.)
13.7.1608. Rođen je Ferdinand III. Habsburški, hrvatsko-ugarski kralj od 1625.,češki kralj od 1627. i rimsko-njemački car od 1637. godine
13.7.1621. Umro je Albrecht IV., austrijski nadvojvoda
13.7.1683. Počela je turska opsada Beča, koju je vodio veliki vezir Kara Mustafa

14.SRPANJ
14.7.1223. Umro je Filip II. August, francuski kralj (1180.-1223.), koji je godine 1215. osnovao pariško sveučilište
14.7.1223. Luj VIII. postao je francuski kralj
14.7.1602. Rođen je Jules Mazarin (Giulio Mazzarino), francuski kardinal i državnik talijanskog podrijetla
14.7.1789. Padom Bastilje počela je Francuska građanska revolucija
14.7.1790. Umro je Ernst Gideon Laudon, austrijski vojskovođa
14.7.1790. Francuski kralj Luj XVI. prihvatio je revolucionarni ustav

15. SRPANJ
15.7.967. Umro je Boleslav I., knez koji je 929. postao češki kralj
15.7.1309. Karlo Robert nepoznatom je krunom okrunjen za hrvatsko-ugarskog kralja
15.7.1490. Ugarski sabor izabrao je Vladislava II. Jagelovića za ugarsko-hrvatskog kralja
15.7.1513. Papa Lav X. (Giovanni Medici) imenovao je biskupa Tomu Bakača za papinskog legata
15.7.1918. Pogubljena je ruska carska obitelj Romanov

16. SRPANJ
16.7.1054. Poslanik pape Lava IX. u Konstantinopolu je izopćio iz Crkve patrijarha Ceralariusa i njegove istomišljenike, što je značilo konačni raskol kršćanstva na dva dijela: rimokatoličko i pravoslavno
16.7.1216. Umro je papa Inocent III., pravim imenom Giovanni Lotario Segni (1198.-1216.)
16.7.1342. Umro je Karlo I. Robert, hrvatsko-ugarski kralj (1301.-1342.), sin Karla Martela iz dinastije Anžuvinaca
16.7.1342. Umro je Kazimir Veliki, poljski kralj
16.7.1764. Umro je Ivan VI. Antonovič, ruski car (1740.-1741.)

17. SRPANJ
17.7.855. Umro je papa Leon IV. (847.-855.)
17.7.924. Umro je Eduard Stariji, anglosaski kralj (899.-924.)
17.7.1085. Umro je normanski vojvoda Robert Gviskard, vojni saveznik hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira
17.7.1399. Umrla je Hedviga, poljska kraljica od 1384. godine, kći hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca
17.7.1429. Dofen Karlo VII. u Reimsu je okrunjen za francuskog kralja
17.7.1440. U Stolnom Biogradu za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je Vladislav I. Jagelović

18. SRPANJ
18.7.64. Izgorio je grad Rim
18.7.1536. U Engleskoj je autoritet pape proglašen ništavnim
18.7.1873. Oskar II. okrunjen je za kralja Norveške

19. SRPANJ
19.7.1374. Umro je Francesco Petrarca, talijanski književnik i humanist
19.7.1540. Noću sa 18. na 19. srpnja umro je Ivan Zapolja, protukralj Ferdinandu I. Habsburškom na hrvatsko-ugarskom prijestolju
19.7.1810. Umrla je pruska kraljica Louise Auguste Willhelmine Amalie
19.7.1870. Francuska je objavila rat Prusiji

20. SRPANJ
20.7.1031. Umro je francuski kralj Robert II.
20.7.1774. Rođen je Auguste Frederic Loius Viesse de Marmont, francuski maršal i guverner Ilirskih provincija
20.7.1785. Rođen je osmanlijski sultan Mahmud II.
20.7.1879. Rođen je Vladko Maček, hrvatski političar
20.7.1901. Umro je Đuro Jelačić, hrvatski časnik i brat hrvatskog bana Josipa Jelačića
20.7.1903. Umro je papa Leon XIII., pravim imenom Vincenzo Gioacchino Pecci (1878.-1903.)

21. SRPANJ
21.7.1342. U Stolnom Biogradu za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je Ludovik I. Veliki iz dinastije Anžuvinaca
21.7.1411. Za njemačkog je cara izabran Sigismund Luksemburški
21.7.1414. Rođen je Francesco della Rovere, koji je 1471. postao papa Siksto IV.
21.7.1425. Umro je Emanuel II. Paleolog, bizantski car od 1391. godine
21.7.1454. Umro je Ivan II., kastiljski kralj od 1406. godine
21.7.1718. Potpisan je mir u Požarevcu, kojim se Slavonija oslobodila Turaka
21.7.1773. Papa Klement XIV. ukinuo je Isusovački red (Jezuite)
21.7.1831. Leopold I. postao je belgijski kralj

22. SRPANJ
22.7.1461. Umro je Karlo VII. Pobjednik, francuski kralj od 1422. godine. Bio je sin Karla VI. Ludog i Izabele Bavarske
22.7.1596. Rođen je Mihail Fjodorovič Romanov, ruski car
22.7.1676. Umro je papa Klement X., pravim imenom Emilio Altieri (1670.-1676.)
22.7.1832. Umro je Francois Charles Joseph Bonaparte ili Napoleon II. Bio je sin Napoleona I. i Marije Lujze

23. SRPANJ
23.7.1401. Rođen je Francesco Sforza, milanski vojvoda
23.7.1645. Umro je Mihail Fjodorovič Romanov, ruski car
23.7.1850. Vjenčali su se Sofija Stockau i Josip Jelačić, hrvatski ban

24. SRPANJ
24.7.1568. Umro je Don Carlos, princ od Asturije, sin španjolskog kralja Filipa II.
24.7.1776. Grad Varaždin poharao je veliki požar

25. SRPANJ
25.7.306. Umro je Gaj Flavije Valerije Konstancije I. Klor, rimski car (305.-306.)
25.7.1016. Rođen je Kazimir I. ili Kazimir Obnovitelj, poljski knez iz dinastije Pjastovića. Poljski je kralj bio od 1034.-1038. i 1039.-1058. godine
25.7.1109. Rođen je portugalski kralj Alfonso I.
25.7.1261. Nikejci su osvojili Konstantinopol i tako omogućili obnavljanje Bizantskog carstva
25.7.1386. U sukobu s Ivanom Paližnom i braćom Horvat poginuo je Nikola I. Gorjanski, mačvanski ban i palatin
25.7.1492. Umro je papa Inocent VIII., pravim imenom Giovanni Battista Cibo (1484.-1492.)
25.7.1564. Umro je Ferdinand I., rimsko-njemački car i hrvatsko-ugarski kralj, sin Filipa I. Lijepog Habsburškog i Ivane Lude

26. SRPANJ
26.7.811. Umro je Nikefor I. bizantski car 802. godine
26.7.1506. Umrla je Ana od Candala, žena hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava II. Jagelovića
26.7.1678. Rođen je Josip I. Habsburški, hrvatsko-ugarski kralj od 1678. i rimsko-njemački car od 1705. godine

27. SRPANJ
27.7.1061. Umro je papa Nikola II., pravim imenom Gerard iz Burgundije (1059.-1061.)
27.7.1276. Umro je Jakov I. Osvajač, aragonski kralj od 1213. godine
27.7.1365. Umro je Rudolf IV. Habsburški, austrijski vojvoda

28. SRPANJ
28.7.450. Umro je Teodozije II., car Istočnog Rimskog Carstva (408.-450.)
28.7.1057. Umro je papa Viktor II. (1055.-1057.)
28.7.1290. U Stolnom Biogradu za hrvatsko-ugarskog kralja okrunjen je Andrija III. Mlečanin
28.7.1742. U Berlinu je potpisan mir između Marije Terezije i Friedricha II. Pruskog. Austrija je tim mirom izgubila čitavu Šlesku osim vojvodine Teschen i grada Troppaua
28.7.1849. Umro je Karlo Albert, kralj Sardinijskog Kraljevstva
28.7.1849. Rođen je Vjekoslav Klaić, hrvatski povjesničar

29. SRPANJ
29.7.1095. Umro je Ladislav I. Arpadović (Sveti), ugarski kralj
29.7.1099. Umro je papa Urban II. (1088.-1099.), pravim imenom Otto iz Lageryja
29.7.1565. Vjenčali su se škotska kraljica Mary Stuart i Henry Darnley
29.7.1644. Umro je papa Urban VIII. (1623.-1644.), pravim imenom Maffeo Barberini
29.7.1845. Na Markovom trgu u Zagrebu prilikom protumađaronskih demonstracija sukobili su se Ilirci i austrijska vojska. Ubijeno je 15, a ranjeno 30 iliraca (Srpanjske žrtve)

30. SRPANJ
30.7.101.pr. Krista
Rimski konzul Marius pobijedio je Germane i time za neko vrijeme onemogućio njihovo prodiranje. Rimljani su ga zbog toga obasuli častima te ga nazvali “trećim ustanoviteljem Rima”
30.7.579. Umro je papa Benedikt I. (575.-579.)
30.7.1683. Umrla je Marija Terezija Španjolska, francuska kraljica, kći španjolskog kralja Filipa IV. i žena francuskog kralja Luja XIV.
30.7.1779. Marija Terezija ukinula je Hrvatsko kraljevinsko vijeće (osnovano 7. srpnja 1767.)
30.7.1898. Umro je Otto Eduard Leopold Bismarck, knez i njemački državnik. Zvali su ga “željezni kancelar”
30.7.1942. Umro je Leopold Bogdan Mandić, franjevac kapucin i ispovjednik. Blaženim je proglašen 1976., a svetim 1983. godine

31. SRPANJ
31.7.1014. Umro je Samuel, bugarski car
31.7.1396. Rođenje Filip III. Dobri, najveći burgundski vojvoda
31.7.1490. Hrvatsko-ugarski kralj Vladislav II. Jagelović izdao je tzv. “krunidbenu zavjernicu” kojom se odrekao prava na samostalnu poreznu politiku vladara, a prihvatio je i to da će se suglasiti sa svime što odluče prelati i baruni. Time je njegova vlast bila sasvim podvrgnuta interesima ugarskog sabora
31.7.1526. Rođen je August, saski izborni knez
31.7.1556. U Rimu je umro španjolski duhovnik Ignacio de Loyola ili Ignatius Loyola, ustanovitelj Družbe Isusove, koju je papa Pavao III. 1540. godine potvrdio kao jezuitski red
31.7.1566. Počela je turska opsada Sigeta

Oglasi